Kad bi Hlebinec postao ministar financija sa neogranicenim ovlastima
Proracun Republike Hrvatske bi bio sasvim drugaciji od danasnjeg. No ne samo
proracun, puno toga bi bilo drugacije. Sve bi moralo biti jednostavno kako bi
svi mali hlebinci znali koliko ce im ostati kad plate sve racune.
Probati cu ispricati osnovni koncept sustava, sustava koji bi po mom
hlebinskom misljenju danas najbolje odgovarao nasoj drzavi, poduzetnicima,
gradanima, a mozda bi ga i premijer mogao shvatiti.
Posto su gradani najvise zainteresirani za svoje place krenuti cu od toga.
Placa je brutto, to mi svi znamo, ali konacno moramo i shvatiti da je to jedino
ispravno pa tako i formirati zakonsku regulativu. U brutto placi bi bili
sadrzane sve ispalte koje su na nju vezane. Svaki zaposlenik izdvajao bi 16% za
zdrastvo, 15% + 5% za mirovinsko, a na ostatak bi placao porez i prirez. Sto bi
vise ljudi bilo zaposleno u realnom sektoru to bi davanja za zdrastveno bila
manja, no do smanjenja mirovinskog 1. stupa bi trebalo jos dosta pricekati i
puno ljudi zaposliti.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PLACA
|
|
|
|
|
svaka netto kuna je 0,1% poreza i
0,05%prireza
|
|
placa
|
zdravstveno
|
mirovinsko
1
|
mirovinsko
2
|
porez
|
prirez
|
porez
|
prirez
|
|
placa
|
brutto
|
16%
|
15%
|
5%
|
ostatak
|
%
|
%
|
iznos
|
iznos
|
ukupno
|
netto
|
4.000
|
640
|
600
|
200
|
2.560
|
2,56
|
1,28
|
65,54
|
32,77
|
98,30
|
2.461,70
|
6.000
|
960
|
960
|
960
|
3.120
|
3,12
|
1,56
|
97,34
|
48,67
|
146,02
|
2.973,98
|
8.000
|
1280
|
1200
|
400
|
5.120
|
5,12
|
2,56
|
262,14
|
131,07
|
393,22
|
4.726,78
|
10.000
|
1600
|
1500
|
500
|
6.400
|
6,4
|
3,2
|
409,60
|
204,80
|
614,40
|
5.785,60
|
12.000
|
1920
|
1800
|
600
|
7.680
|
7,68
|
3,84
|
589,82
|
294,91
|
884,74
|
6.795,26
|
14.000
|
2240
|
2100
|
700
|
8.960
|
8,96
|
4,48
|
802,82
|
401,41
|
1204,22
|
7.755,78
|
16.000
|
2560
|
2400
|
800
|
10.240
|
10,24
|
5,12
|
1048,58
|
524,29
|
1572,86
|
8.667,14
|
13 placa bi bila kao obicna placa, ali se na nju ne bi racunali doprinosi
vec bi se samo zbrajala u godisnji prihod koji bi postao najvazniji za sve one
koji imaju dodatne prihode uz placu ili samo neke druge prihode. Najveca placa
koja bi se zvala placa ne bi trebala biti veca od 16.000kn brutto, no to
naravno nije ogranicenje prihoda vec bi se sve iznad toga zvalo bonus te
oporezivalo na temelju godisnje. Ne bi bio nikakav problem raditi bilo sto.
Moglo bi se pomagati nekom u kuci, okapati vrt, pisati knjige, naucne ili
autorske radove ili tek dobiti bonus na placu. Mogli bi se usputno baviti
turizmom, ili na mjesec dana iznajmiti svoj stan ili neobradeno poljoprivredno
zemljiste. Bitno bi bilo samo izdati najobicniji racun sa osobnim potpisom i
svim ostalim osobnim podacima. Svaki gradanin bi trebao na kraju godine predati
svoju poreznu prijavu, osobnu ili zajednicku porodicnu, po vlastitom nahodenju.
Godisnja prijava prihoda ne bi bila tako jednostavna kao osobna za sam
izracun, no koncepcijski bi ipak trebala biti svima jasna. Svi prihodi na jednu
stranu, na drugu rashodi (svi racuni koje ste platili a nalaze se na listi
priznatih troskova) kao i ono sto ste vec platili ako ste u radnom odnosu,
zdravstveno, mirovinsko ili ako ste neko dodatno jos posebno ugovorili.
Maksimum uplata za javno zdravstvo i mirovinsko dosegnut je kad se na godisnjoj
razini izjednacite sa onim koji bi uplatili da ste imali najvecu placu od
16.000kn. Dakako ako je vas prihod na godisnjoj razini manji ne ni dosli do
maksimalne uplate doprinosa, no za one koji imaju sansu vise zaraditi je to
svakako stimulacija. Dakle na razliku ostaje jos samo platiti porez na godisnji
prihod koji bi uvijek bio jednak porezu na dobit za poduzeca, dakle za sada
20%.. Tablica sa primjerom je na linku
http://lunoprof.bloger.hr/post/hlebinska-placa-i-godisnji-prihod/17974447.aspx
Kad je ono sto nas svih najvise zanima objasnjeno dolazimo do formiranja
drzavnog proracuna. Prvo mozemo pogledati koliko ce nas uopce raditi ako se
drzavna i javna uprava restrukturira i ima maksimalno 210.000 zaposlenih sa
prosjecnom placom prema gornjoj tablici od 10.000kn brutto, sto bi bi jednako
danasnjoj placi bez dodatnih naknada i ostalih slicnih prihoda, (osim dnevnica
koje sluze za pokrivanje troskova putovanja) koji se sada isplacuju jer oni
nemaju smisla u ovoj koncepciji kad svaki gradanin ima pravo na kraju godine
traziti povrat za porezno priznate troskove. Moja je pretpostavka da na zalost
ne bi smjeli racunati sa vise od 1.060.000 zaposlenih na pocetku ovog procesa.
Struktura zaposlenih po nacinu prihoda vidi se u tablici kao i brutto trosak
zaposlenih u drzavno-javnoj sluzbi te svi netto prihodi. Prosjecna placa i broj
zaposlenih je samo pretpostavka i nadam se da nije pogresna.
|
broj zaposlenih
|
prosj. Brutto Placa
|
prosj. Netto Placa
|
brutto place godisnje
|
netto place godisnje
|
u javnim poduzecima i agencijama
|
150.000
|
10.000,00
|
5.785,60
|
18.000.000.000,00
|
10.414.080.000,00
|
bank. osiguranja priv. Financijski
|
250.000
|
14.000,00
|
7.755,78
|
42.000.000.000,00
|
23.267.340.000,00
|
realni sektor proizvodnja
|
450.000
|
8.000,00
|
4.726,78
|
43.200.000.000,00
|
25.524.612.000,00
|
|
850.000
|
|
|
|
|
drzavni i javni sektor
|
210.000
|
10.000,00
|
5.785,60
|
25.200.000.000,00
|
14.579.712.000,00
|
ukupno zaposlenih
|
1.060.000
|
|
|
128.400.000.000,00
|
73.785.744.000,00
|
Ostali prihodi i rashodi drzavnog proracuna takoder bi se mijenjali.
Zdravsto bi zadovoljilo prihodom rashode, sto je vrlo vazna stavka u socijalnoj
drzavi. Ono gdje je velika proracunska rupa su izdvajanja za mirovine i
invalidnine. No revizija mirovina bi vjerojatno smanjila troskovnu stranu, a
invalide bi se trebalo tretirati jednako, bez obzira na koji nacin su dosli do
svog statusa. Vjerojatno bi doslo do povecanja uplata u mirovinski sustav i sa
ovako smanjenim brojem zaposlenih sa racuna godisnjih prijava poreza. Iz istog
izvora bi se trebalo stvoriti dodatnih sredstava i na ime poreza.
Na linku
http://lunoprof.bloger.hr/post/hlebinski-plan-prihoda-proracuna-/17973374.aspx
je revizija prihoda koja bi na zalost smanjila iste za 13milijardi u prvoj
godini, dakle na nekih 93milijarde ukupnog prihoda, ali bi u drugoj sto zbog
vece zaposlenosti, sto zbog pokretanja gospodarstva ipak dogurala do
99milijardi. Jedan od razloga smanjenja bi se zasigurno dogodio zbog smanjenja
PDVa na 20%, no to bi ubrzo donjelo vece prihode od raznh pozitivnih ucinaka na
gospodarstvo, investicije, zaposljavanje, povecana potrosnja, dakle i veca
proizvodnja. Ukidanje parafiskalnih nameta naizgled bi smanjilo prihodovnu
stranu za skoro 3 milijarde, no pozitivni ucinak bi dalo na rasterecenju
slaboprofitnih grana tj. industrijske proizvodnje i poljoprivrede, posebno
rasterecujuci domaci proizvod. Vjerojatno bi omogucilo nekim granama
prezivljavanje, a drustvu dalo vecu zaposlenost. Smanjenje tog prihoda bi dakle
vodilo ka povecanju proizvodnje zbog konkuretnosti (manje cijene kostanja tih
proizvoda) za domace trziste, ali i za izvozne proizvode.
Sto se tice rashoda, cini mi se moguce smanjiti troskove za nekih 29
milijardi. Na linku su navedene neke mogucnosti
http://lunoprof.bloger.hr/post/hlebinski-plan-rashoda-proracuna/17973423.aspx
. Strukturalnom reformom drzavne i javne uprave moglo bi se jako mnogo
ustedjeti na nacin da se smanji broj zaposlenih, ali i da oni koji ostanu
odraduju skoro sav posao koji te sluzbe moraju obavljati. Ukupno bi smanjenje
moglo biti oko 6 milijardi. Vjerojatno bi se boljom i detaljnijom analizom
moglo naci jos usteda jer bi manje zaposlenih uz veci ucinak znacilo i manje
materijalne troskove, barem one obicne, od prostora do tekucih troskova vezanih
za svako radno mjesto.
Prekid prakse subvencija trgovackim drustvima, sto je nuznost da bi imali
stvarno konkurentno i sposobno gospodarstvo gdje su svi jednaki na trzistu
donjelo bi novih 5 milijardi. A ukidanje raznih tuzemnih i inozemnih isplata
pomoci jos 3,5 milijardi. Nema smisla pomagati u inozemstvu ako nemamo dosta ni
za nas. Sto se tice domacih pomoci, povecanjem zaposljavanja bilo bi i manje
potreba za bilo kakvim pomaganjem. Uostalom logicno je da svatko zeli imati
dovoljno bez da mu se udjeljuje pomoc, a to je moguce samo ako se poveca
zaposlenost i investicijama osigura plodno tlo, a to je opet moguce jedino
smanjenjem poreza, sto znaci da bi ukidanje pomoci trebalo pomoci svima koji
zele raditi i sami se o sebi brinuti. Oko 3 milijuna koje bi se dobilo
ukidanjem donacija i pomoci imalo bi isti efekt kao i ovo zadnje navedeno.
Hlebinec je naracunal 29 milijardi moguce ustede na vecim stavkama. Mnogi bi
na pocetku bili pogodeni, no mi nemamo toliko novaca za subvencije, donacije,
pomoci jer jedva da mozemo skupiti i za ono sto moramo platiti, mirovine,
zdrastveno i socijalno.
Ovakva revizija proracuna bi bila veoma 'sokovita' za mnoge, no to je jedina
mogucnost da se sustav okrene naopako i da nam nakon dvije godine krene bolje. Prihod po planu 'Hlebine 22' bi u prvi tren iznosio 93,8 milijardi, a rashod 91,5 milijardi, dakle imao bi neku sansu opstati i razvijati se dalje u pozivu.
Na zalost nisam imala ( a i bilo bi previse posla) detaljno analizirati
svaki prihod ili rashod, pa su naravno previdi itekako moguci. No princip
mislim da je dobar i da jedino takav princip moze nesto promijeniti u drzavi
podobnih, administarcije, birokracije, politicara i ostalih sluzbujucih
poltrona bilo kojem vladajucem. Nadam se da bi ovakav pristup nakon prvotnog
odbijanja ipak naisao na dobar odjek medu gradanima koji bi shvatili da se
konacno moraju brinuti o sebi, ali da to sad i mogu. Jer ovakvom proracunskom
prijedlogu nije jedini cilj izbalansirati prihodovnu i troskovnu stranu vec
prvenstveno omoguciti ljudima da zaraduju za sebe i da od toga mogu zivjeti, a
ujedno pri tome ocekivati da ce im sutra biti bolje ako se stvarno
potrude.
Na koncu, ideja je da drzava prestane skupljati novce od 'radecih' u
prekomjernim iznosima da bi ih neki politicar po svom nahodenju dodjeljivao kao
subvenciju, pomoc, donaciju tocno odredenima, onima koji su njemu vazni. Ideja je
da oni koji zaraduju imaju za sebe dovoljno, a da daju visak. Ideja je da se
sto vise ljudi radno aktivira, da sto vise ljudi aktivira svoju imovinu pa da
tako radeci postepeno smanjujemo postotke izdvajanja za zdravstveno, pa za
mirovinsku solidarnost, za sredisnju i lokalnu drzavu.. Ideja je da oni koji
rade i oni koji investiraju budu zadovoljni i da imaju solidne prihode iz tih
svojih aktivnosti.
Jos da netko sredi Javna poduzeca i dovede ih u neko profitabilno stanje,
gdje bi nam bio kraj? Mozda u Hlebinama.... Gdje bi ubrzo proizvodilo barem 100.000 ljudi
vise, a 'debeli sarani bi leteli zrakom, sam bi trebali najti
'Generalice' da sve to narede kak je narisano, lepim slovima i pisano'.
Luna
.