subota, 20. travnja 2013.

Politicki PR kao sustav koji je unistio zanimanje "politicar"

Kad je politika postala marketinska agencija?
Odavno, cini mi se, onda kad je drustvo postalo potrosacko drustvo postmoderne sa dezintegriranim vrijednostima za sve poznato. Kada su promijenjena pravila igre "kupnje i prodaje", kada je marketing postao osnov uspjesne proizvodnje koja je posljedicno nestala jer se najuspjesnije prodavao bofl zapakiran u sareni celofan. Drustvo u kojem su postavljena nova pravila, zapadna pravila cvrstom vezom povezalo je razne crvene tepihe, Hollywood, Brooklin, Warhoolovsku reklamu, proizvodnju, drustvo i politiku.
Alat politicara, retorika, talent, umjetnost i vjestina koja ima za cilj poboljsati sposobnost pisca ili govornika koji se trudi informirati, uvjeriti ili motivirati svoju audijenciju za ideje koje prezentira u odredenom trenutku i dalje je ostala nuznost u politickoj ekspresiji, no ne vise politicara. Drustvo postmoderne dovelo je do promjene zahtjeva prema sposobnostima politicara. Oni su danas postali roba koja se prodaje, bas kao i svaka druga roba. Dobra reklama, sareni celofan i niska cijena za sve, su se vec dokazali kao najbolji prodavatelji klasicne robe, pa sto ne bi bili preneseni na politiku i njenu robu?

 
Kako je roba koja se najbolje prodaje sirokim masama postala "bofl" tako se to dogodilo i politicarima, a PR agencije su zavladale zapadnom politickom scenom, postale neophodne bas kao i sareni celofan u prodaji bofla. Politicka komunikacija postala je zanimanje, strucno znanje samo za sebe prepusteno "strucnjacima" a neovisno od politicara. Oformljene su visoke skole, razvijaju se metode prodaje, razne agencije, pisu se strucni radovi, odrzavaju konferencije na tu temu.. Kako vrijeme prolazi politicka komunikacija zajedno sa retorikom postaje sve udaljenija od samih politicara. 

Gdje se u toj prici sa zapadne strane nasla Hrvatska danas?
U raskoraku izmedu neba i zemlje, kao i uvijek.. cini mi se da bi bilo najbolje opisano. Zemlja odavno zaboravljene demokratske tradicije, nakon dugogodisnjeg razdoblja hibridnog socijalizma i nedavnog rata razvila se danas u drustvo koje ima formalnu prozapadnu tendenciju i stanovnistvo sa prenesenim iskustvima svih skokovitih transformacija politickih sistema, dodatno traumatizirano stradanjima i ratom. Neminovno je bilo da se sve to odrazi na politicku scenu, na politicke stranke, na odabir politicara i na njihovu kvalitetu. Na odnos "lijevih" i "desnih" kao i njihove razlike, koje se svode na "nivo" prepisivanja i pozivanja na "vise vrijednosti".

Refleks PR politike zapada na nas rezultirao je sa gomilom "Pokondirenih tikvi" koji bi silom prepisivali sve sto vide sa zapadne strane bez razumijevanja. Posebno se to odnosi na "lijevu stranu" medalje koji su sposobni prepisivati brze i bolje od desne, pa tako prate sve "nove trendove", no jako cesto zaboravljaju da zive "istocno od raja" i da on nema nikakve veze sa Holywood-om i Bijelom kucom. Za razliku od "desne strane" koja je prevladala bas zato sto nije znala ili htjela sve prepisati. No ta "desna strana" prepisuje i veci dio iz Hoover-ovog doba, drzeci nas tako u raskoraku sa suvremenim "in" politickim trendovima u sadrzajima politicke ekspresije, no ne i u nacinu djelovanja koji dijelom preuzima i "lijeva strana". Da stvar bude gora postoje i "srednje", ne bitno razlicite "politicke struje" u diskursu nasljeda hibridnog socijalizma, ondasnjeg sindikalizma i potrosacke pop kulture postmoderne.

Kakve veze ima zapadna PR politika sa nasim stanjem?
Velike, strasno bitne veze. Ona je osnov prodaje "bofla". Nacin skrivanja svih nesposobnosti ponudene "politicke robe" u sustavu koji ne funkcionira sam po sebi, jer sustav ne postoji. Nikad nije bio ni izgraden, a dobili smo gomilu "bofla" na izbor. Bofla skrivenog iza raznih PR agencija, PR prezenata, PR politickih medija, PR pravila. Bofla koji u sustavu koji ne postoji postaje kreator sustava skriven iza raznih PR metoda zadrzavajuci gradane u tranziciji mozga i ponasanja prema slobodnom sustavu, koji na zalost nikad nisu ni upoznali. 

Tako smo se danas, svi mi zajedno, u zemlji seljaka koji misle da to nisu, nasli u 21. stoljecu zapadne provijencije sa "bofl" politicarima, kojima je osobno svaka veza sa Grckom retorikom strana, jednako strana kao i pojam demokracije, bez sposobnosti i kvalitete politicara poznatih iz nekog predmodernistickog doba.

Sustavi "PR politike" u kojima politicar ne treba zadovoljavati osnovne predispozicije kvalitete da bi bio politicar, stetan je za sve, no poguban je za drzave bez tradicijom razvijenog demokratskog sustava jer nista, ama bas nista ne ide samo po sebi, inercijom sustava. Za nas je nuzno hitno ukinuti zamjenske prezente, zaustaviti PR politiku, marketinsku politiku zapada, kako bi imali sansu "vidljivoscu" birane osobe dobiti po prvi put politicare koji bi zadovoljili stare predmodernisticke predispozicije tog zanimanja te nakon izbora konacno uspostavili prvi stvarno demokratski sustav, prvu demokratsku politiku drustva u nasoj drzavi.

Mozda precjenjujem samo drustvo ovim zakljuckom, mozda smo mi isto sto i ti nasi "bofl" politicari, no mozda i nismo, ako ikada dobijemo ili sami sebi damo sansu krenuti ispocetka, pa stepenicu po stepenicu, mogli bi saznati sto smo.






Luna

.



srijeda, 27. ožujka 2013.

Popis svih kredita Hypo banke na Balkanu koji su pod istragom







Iako su Dodikovi mediji pokušali u međuvremenu demantirati pokretanje istrage, iz CSI Hypo tima prije desetak dana i službeno su potvrdili kako istražuju sumnjive kredite koje je Hypo banka dodjeljivala fizičkim i pravnim osobama u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji. Istraga o dodjeli sumnjivih kredita, koje je Hypo Grupa odobravala fizičkim i pravnim osobama preko banaka kćeri Hypo Grupe na Balkanu, započela je nakon izbijanja Afere Hypo u Austriji početkom 2007. godine, točnije nakon što su revizijom austrijske središnje banke otkriveni višemilijunski gubici Hypo Grupe, za što su razlog bile upravo multimilijunske kreditne operacije, za koje se smatralo da su predstavljale operacije pranja novca. Prema nekim procjenama iz istrage, te su sumnjive financijske operacije Hypo Grupe do 2009. godine dosegnule nevjerojatan iznos između četrdeset i pedeset milijarda eura, zbog čega je Austrija na kraju bila prisiljena nacionalizirati ovu financijsku grupaciju, te pokrenuti posebnu reviziju sumnjivih kreditnih plasmana unutar cijele Hypo Grupe.
Taj je posao sredinom 2009. godine povjeren specijalnim revizorskim timovima revizorske kuće PricewaterhouseCoopers AG sa sjedištem u Munchenu, a projekt istrage sumnjivih kreditnih plasmana Hypo Grupe dobio je radni naziv "Projekt Fokus". Revizorski tim završio je svoj posao početkom studenog 2009. godine, nakon čega je sastavljen i strogo povjerljiv izvještaj "Projekt Fokus – Analiza kreditnog portfelja Hypo Alpe Adria Grupe", u kojem su popisani svi sumnjivi krediti koje su dodjeljivale pravne osobe, članice Hypo Grupe, iznosi i primatelji tih kredita, kao i rokovi dospijeća, te rizične grupe u koje su pojedini krediti svrstani. Zanimljivo je bilo kako je najveći dio tih sumnjivih kredita plasiran upravo preko banaka kćeri Hypo Grupe na Balkanu i preko njihovih povezanih pravnih osoba, ili pak su bili plasirani preko Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt pravnim i fizičkim osobama na Balkanu, a radilo se prije svega o kreditima plasiranim u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Upravo u tim zemljama plasirana je većina sumnjivih kredita koji su danas pod istragom CSI Hypo istražnog tima i njihovih suradnika.
Potrebno je, međutim, reći da je zbog političke osjetljivosti Afere Hypo, cijela istraga zastala krajem 2010., odnosno sredinom 2011. godine, kada se činilo da austrijske vlasti više neće inzistirati na istrazi tih kreditnih plasmana u zemljama na Balkanu, nego je strateški plan umjesto na istragu prebačen na pripremanje Hypo Grupe za prodaju strateškim partnerima, dok je donesena strateška odluka kako će se banke kćeri u zemljama gdje je plasiran najveći broj sumnjivih rizičnih kredita, jednostavno ponuditi na prodaju novim vlasnicima, na javnom međunarodnom natječaju, čime bi se definitivno zatvorilo poglavlje istrage o ovim financijskim operacijama Hypo Grupe, a teret sanacije ovih financijskih dubioza Austrija bi prebacila sa državnog proračuna na nove strateške partnere i investitore, odnosno nove vlasnike banaka kćeri Hypo Grupe na Balkanu. S tim je ciljem početkom studenog ove godine Hypo Grupa i oglasila međunarodni natječaj za prodaju Hypo banaka u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, BiH i Crnoj Gori, a rok za zaključenje javnog natječaja istekao je sedmog prosinca ove godine, kada se trebalo i doznati tko su potencijalni novi vlasnici tih banaka.
Sada je, međutim, sasvim izvjesno kako je zbog izbijanja Afere Dodik – Hypo u BiH, te objave brojnih tajnih dokumenata o sumnjivim poslovima Hypo Grupe na Balkanu, projekt prodaje balkanskih članica Hypo Grupe novim vlasnicima jednostavno propao, odnosno nakon zaključenja međunarodnog natječaja za prodaju tih banaka, sasvim je izvjesno kako kupac nije pronađen. Stoga je i to jedan od dodatnih razloga zbog kojih je reaktivirana istraga o dodjeli sumnjivih kredita fizičkim i pravnim osobama u zemljama na Balkanu, sada kada je jasno da se prodajom tih banaka neće moći pokriti, niti prikriti gubici tih banaka zbog ovih sumnjivih kreditnih operacija koje su najvjerojatnije predstavljale operacije pranja novca. To je, vjerojatno, i razlog zbog kojeg sui z CSI Hypo istražnog tima prije nekoliko dana i javno potvrdili kako provode internu istragu sumnjivih kredita Hypo banke u BiH, ali su potvrdili i kako su predmet istrage kreditne operacije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Crnoj Gori, ukratko u svim zemljama u kojima su neuspješno pokušali prodati banke članice Hypo Grupe.
S druge strane, jasno je i kako je moje višemjesečno istraživanje SLučaja Dodik – Hypo u BiH, jedan od okidača koji je u konačnici doveo do reaktiviranja austrijske istrage sumnjivih kreditnih operacija Hypo Grupe u Bosni i Hercegovini, pogotovo nakon što sam na SEEbizu objavio detalje iz tajnih i strogo povjerljivih dokumenata koji dokazuju kriminal i pranje novca u Hypo Alpe Adria Banci u Banja Luci, kao i koruptivne kriminalne veze te banke s Miloradom Dodikom i njegovom vlasti u Republici Srpskoj.
Međutim, usprkos tomu što su iz CSI Hypo istražnog tima potvrdili istragu sumnjivih kredita Hypo Grupe na Balkanu, nisu objavili točne podatke o tomu kome su ti krediti odobravani, gdje je novac završavao, te o kojim se iznosima radilo.
Prvi puta na jednom mjestu, stoga, ekskluzivno objavljujemo popis svih sumnjivih kredita u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori koji su pod istragom CSI Hypo iztražnog tima.
Od kredita dodjeljivanih preko Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, pod istragom su krediti dodjeljivani sljedećim pravnim i fizičkim osobama: Skiper Hoteli doo 158,4 milijuna eura; Borik dd 64 milijuna eura; Punta Skala doo 129,6 milijuna eura; Consultants doo Sarajevo 27,2 milijuna eura; Hoteli Novi doo 32,6 milijuna eura; Consultants Grupa doo 124,4 milijuna eura; Grupa Jadranski Luksuzni Hoteli 38,9 milijuna eura; Euro Mall doo 24,6 milijuna eura; Mediteran Ulaganja doo 8,4 milijuna eura; Hvar Građenje 13,4 milijuna eura; Petar Matić 7,5 milijuna eura; Hoteli Novi dd 13,4 milijuna eura; PZ ulaganja doo 10,4 milijuna eura; Lijanovići doo Široki Brijeg 5,2 milijuna eura; Aple Adria Projekt doo 18,8 milijuna eura; Istrabenz 7,1 milijuna eura; Vile Alberi doo 13,7 milijuna eura; DONA trgovina doo 9,3 milijuna eura; Farma Šenkovac dd 5,4 milijuna eura; Velox doo 6,1 milijuna eura; Hitkomerc doo 4,3 milijuna eura; Stella Gradnja doo 3,7 milijuna eura; Jadranski razvoj doo 1,5 milijuna eura; Molteh doo 9,3 milijuna eura; Hotel Split dd 33,6 milijuna eura; Duga Uvala projekt doo 6,3 milijuna eura; Amfora Maris doo 5,4 milijuna eura; Civitas Nova dd 2 milijuna eura; Vladimir Zagorec 700 tisuća eura; Hotel Miramare doo 9,9 milijuna eura; Hoteli Punat dd 2,2 milijuna eura; Trgovački centar Agram doo 4,3 milijuna eura; Argentum doo 5 milijuna eura; Naronaplast doo 3,1 milijuna eura; Green Water doo 1,8 milijuna eura; Splonum dd Sanski Most 2,3 milijuna eura; Rezidencija Skiper doo 58,6 milijuna eura; Nautica Hotels & Resorts doo 18,8 milijuna eura; Agroholding doo 23,6 milijuna eura; Auro doo 21,2 milijuna eura; Tvornica oplemenjenih folija dd 6,4 milijuna eura; MN Lokomotiva 2,2 milijuna eura; Impregnacija Holz doo Vitez 5,5 milijuna eura; Auro Benz doo 2,7 milijuna eura; Audio Vizualne Atrakcije c/o Jasna Suntic 1,3 milijuna eura; Auro doo Laktaši 200 tisuća eura; ZZ Poljoprivreda doo Ljubuški 600 tisuća eura; Blok 67 Associates doo 140,9 milijuna eura; Helios Poslovni Park Zagreb doo 85,7 milijuna eura; Sojaprotein ad 61,9 milijuna eura; Ušće Tower doo 60,1 milijuna eura; Plodine dd 57,4 milijuna eura; Brodospas dd 55,4 milijuna eura; Aluflexpack doo 54,6 milijuna eura; Grand Hotel Lav doo 52 milijuna eura; Poslovni sitem Mercator dd 47,6 milijuna eura; Delta Agrar doo 36,4 milijuna eura; Pivovarna Laško dd 35 milijuna eura; Neva Kerum doo 34,9 milijuna eura; AB Maris Tours doo 31,6 milijuna eura; Mejaši doo 31,4 milijuna eura; Tehnika dd 27,9 milijuna eura; Gruppo MB doo 26,6 milijuna eura; Euroyachting doo 25,2 milijuna eura; Bigova Bay doo Kotor 22,9 milijuna eura; Istrabenz Hoteli Portorož doo 22 milijuna eura; Dioki Hodling AG 20,5 milijuna eura; Dina Petrokemija dd 18,2 milijuna eura; Delta Maxi doo 18,1 milijuna eura; Nautilus doo 18 milijuna eura; Osijek Koteks dd 18 milijuna eura; Europapress Holding doo 17,6 milijuna eura; Maestraltours doo 17,4 mulijuna eura; Podravka dd 16,3 milijuna eura; Dioki Organska Petrokemija dd 15,3 milijuna eura; Darija doo 14 milijuna eura; Zavala Invest doo 13,8 milijuna eura; Tulipan Grupa doo 13 milijuna eura; Adrial doo 12,9 milijuna eura; Adrial doo 12,9 milijuna eura; Graditelj Invest doo 12,9 milijuna eura; Tim 90 dd 12,2 milijuna eura; Brodomerkur dd 12,1 milijuna euraOrnial Novi doo 11,7 milijuna eura; Saponia dd Osijek 11,6 milijuna eura; MOF doo 11,4 milijuna eura; Hoteli A doo (Safir doo) 11,4 milijuna eura; Finvest Corp dd 11 milijuna eura; Kepol Terminal doo 10,7 milijuna eura; Plac Projekt doo 10,7 milijuna eura; Liburnija Shipping Co Limited 10,4 milijuna eura; Euroline doo 10 milijuna eura; Delta Real Estate doo Beograd 9,7 milijuna eura; TLM Tvornica lakih metal add 8 milijuna eura; Fiumen Maritime ltd 7,9 milijuna eura; Bacal Aplha doo 6,5 milijuna eura; Hircus doo 6 milijuna eura; Maraska dd 6 milijuna eura; Porto Mariccio Marina doo 5,5 milijuna eura; Aeternum doo 5,4 milijuna eura; Adriatic dd 4,7 milijuna eura; Delta Automoto doo 4,6 milijuna eura; Perol doo 3,4 milijuna eura; USB Hotel doo 3,2 milijuna eura; Maestral Inženjering doo Budva 3 milijuna eura; Tehno doo 2,7 milijuna eura; Cubus Lux Projektiranje doo 2,4 milijuna eura; Kepol Plast doo 1,9 milijuna eura; Mapas Široki Brijeg 200 tisuća eura; PTT saobraćaja Srbija Beograd 68,5 milijuna eura; Riviera Poreč dd 30,9 milijuna eura; Agrokor dd 30,2 milijuna eura; Ivica Todorić 28 milijuna eura; Dubrovnik Babin Kuk dd 24,1 milijuna eura; Pantomarket doo 20,5 milijuna eura; TM Immo doo 18,4 milijuna eura; Mali Maj doo 13,1 milijuna eura; HTP Korali ad 11,5 milijuna eura; Top Nekretnine doo 7,9 milijuna eura; Peskera Imperijal doo 5,2 milijuna eura; Carsten Dalmuth Nekretnine doo 5 milijuna eura; Lipovac doo 4,1 milijuna eura; Marina Dalmacija doo 3,8 milijuna eura; Marina Borik doo 3,5 milijuna eura; Projekt Odra Centar doo 2,8 milijuna eura; Projekt Bibinje doo 2,4 milijuna eura; Rabac dd 2 milijuna eura.
Na popisu sumnjivih kredita dodjeljivanih preko Hypo Alpe Adria Bank dd Zagreb u Hrvatskoj našli su se: Hoteli Novi doo 71,6 milijuna eura; Hotel Excelsior dd 5,6 milijuna euraEuro M doo 8,5 milijuna eura; Egzedra doo 5,6 milijuna eura; Audio Vizualne Atrakcije doo 2,3 milijuna eura; Nova Đakovčanka doo 4,2 milijuna eura; GP&Partners Energana doo 3,4 milijuna eura; Bijela kuća doo 3,3 milijuna eura; KIO Keramika doo 3,4 milijuna eura; Đakovština dd 10 milijuna eura; Aliquantum ulaganja doo 4,6 milijuna eura; Željezara Split dd 2 milijuna eura; Goran Štrok 900 tisuća eura; Auro Card doo 1,6 milijuna eura; Kemoboja Plus doo 1,5 milijuna eura; Consultants Grupa doo 600 tisuća eura; Cavarusic doo 600 tisuća eura; Caste Gradnja doo 3 milijuna eura; Izgradnja doo 4,3 milijuna eura; Vinka dd 13,2 milijuna eura; MEG doo 2 milijuna eura; Grič Petrol doo 1,6 milijuna eura; Termotehničke instalacije doo 2,4 milijuna eura; Livade doo i stečaju 1,3 milijuna eura; Drava International doo 7,5 milijuna eura; Dimar doo 1,5 milijuna eura; Retabl doo 4 milijuna eura; Emanita doo u stečaju 1,7 milijuna eura; Mladik doo 1,9 milijuna eura; PAN Papirna industrija doo 30,8 milijuna eura; Meldi doo 2,3 milijuna eura; Klobučar doo 2,6 milijuna eura; Daruvarska pivovara doo 2,2 milijuna eura; Alpos dd 600 tisuća eura; Glas Istre doo 2,6 milijuna eura; Rast Građenje doo 1,2 milijuna eura; Mikena doo za ugostiteljstvo 2 milijuna eura; Simplex doo 1,6 milijuna eura; Marijan Filipović 1,4 milijuna eura; Monter Projekt doo 4,2 milijuna eura; IGM Tounj dd 1,1 milijuna eura; Smuđ invest doo 1,2 milijuna eura; Heres doo 1,3 milijuna eura; Stan doo 1,3 milijuna eura; Meteor dd 1,2 milijuna eura; Slavona doo 2,2 milijuna eura; Opeka doo 2,6 milijuna eura; ABN Tvornica ulja doo 3,4 milijuna eura; Poljoprerada dd 2,2 milijuna eura; Paner Produkt doo 1,2 milijuna eura; Metalprodukt doo u stečaju 2,8 milijuna eura; Panonija dd u stečaju 3 milijuna eura; Stella Gradnja doo 1,2 milijuna eura; Adrial doo 1,7 milijuna eura; Mustafa Delalić 100 tisuća eura; Hoteli Punat dd 1,2 milijuna eura; Krajcine doo 100 tisuća eura; MBM Gradnja doo 100 tisuća eura; Novi Zitar doo 6,1 milijuna eura; TLM dd 8,2 milijuna eura; Farma Šenkovac dd 4,4 milijuna eura; Agroslavonija 3 milijuna eura; Osječka tvornica kože dd u stečaju 2,4 milijuna eura; Požeško slavonska županija 8,1 milijuna eura; Air Adriatic doo 1,5 milijuna eura; MIO metalska industrija dd 4,2 milijuna eura; Podravsko gospodarstvo doo 5,7 milijuna eura; MGT doo 3,6 milijuna eura; Hitkomerc doo 2,8 milijuna eura; Auto Otok doo 1,4 milijuna eura; Optimum Famus doo 1,1 milijuna eura; Pavusin doo 6,2 milijuna eura; Otokar Keršovani doo 800 tisuća eura; Alcro doo 1,6 milijuna eura; Census doo 17,8 milijuna eura; Erdutski vinogradi doo 10,3 milijuna eura; Hana Podgorac doo 1,4 milijuna eura; TIM sport doo 1,2 milijuna eura; Poljoprivredno poduzeće Orahovica dd 5,5 milijuna eura; Petrokov Dubrovnik doo 600 tisuća eura; Capetic 600 tisuća eura; Zadom Zagreb doo 600 tisuća eura; CCS ulaganja doo 26,4 milijuna eura; Herbos dd 6,9 milijuna eura; Razvitak doo 4,1 milijuna eura; Paralela doo 3,8 milijuna eura; KT Tehnogradnja doo 3,5 milijuna eura; Adriadrvo doo 2,1 milijuna eura; Sveti Rok doo 2,5 milijuna eura; Vendicija doo 2,3 milijuna eura; Scat-ing doo 1,7 milijuna eura; Zlathariakom doo 1,5 milijuna eura; GFK 91 doo 1,4 milijuna eura; GP&Partners – Industrija škroba doo 500 tisuća eura; Fost Novi doo 1,3 milijuna eura; Finvest Corp 7 milijuna eura; Austrograd doo 15,1 milijuna eura; Umag Gradnja doo 400 tisuća eura; Promet doo milijun eura; Bože Krce 100 tisuća eura; Osijek Koteks dd 36,8 milijuna eura; Konstruktor inženjering dd 30 milijuna eura; Viadukt dd 28,5 milijuna eura; Agrokor dd 24,1 milijuna eura; Pevec Zagreb doo 23,4 milijuna eura; Graditelj Invest doo 21,9 milijuna eura; DINA Petrokemija dd 15,7 milijuna eura; Europapress Holding doo 14,5 milijuna eura; Gruber doo 12,6 milijuna eura; Arenaturist dd 12,3 milijuna eura; Dubrovnik Babib Kuk dd 12,1 milijuna kuna; Plodine dd 11,7 milijuna kuna; Coning Inženjering dd 11,4 milijuna kuna; Aluflexpack doo 11,2 milijuna kuna; Natura Agro doo 11 milijuna kuna; Meteor Privatno partnerstvo ALFA 11 milijuna kuna; Plamen International doo Požega 10,3 milijuna kuna; DIOKI dd 9,9 milijuna kuna; Konzum dd 9,7 milijuna kuna; Transadria 9,2 milijuna kuna; Euirocable Group dd 9,1 milijuna kuna; Saponia dd 8,4 milijuna kuna; Meteor Grupa doo 8,1 milijuna kuna; Metalska industrioja Varaždin dd 7,5 milijuna kuna; Kerum doo 6,6 milijuna kuna; Magma dd 6,3 milijuna kuna; Tadić Ana – Marić B.A.U. Trgovački obrt 4,6 milijuna kuna; Brodomerkur dd 4 milijuna kuna; Kandit Premijer doo 3,9 milijuna kuna; Maraska dd 3,8 milijuna kuna; Eurovoće zadruga 3,7 milijuna eura; Safir doo 3,7 milijuna eura; GMC Group doo 3,5 milijuna eura; Koestlin tvornica keksa i vafla dd 3,3 milijuna eura; IPK Kandit dd 2,8 milijuna eura; Meteor PP doo 2,7 milijuna eura; Mehanika doo 2,4 milijuna eura; Hospitalija dd 2,2 milijuna eura; Kon-Gra Nedelišće 2,1 milijuna eura; Osimpex 2 milijuna eura; Euroline doo 1,7 milijuna eura; Bavaria Adria doo 1,4 milijuna eura; Sportski Grad TPN doo 1,4 milijuna eura; GMC doo 1,4 milijuna eura; Podravina doo 1,3 milijuna eura; Zakup doo 1,2 milijuna eura; Istra auto dd 1,2 milijuna eura; Bavaria Pivo 1,1 milijuna eura; United Europe Ulaganja doo milijun eura; IPK Zavod dd milijun eura; Argentum Stil doo 800 tisuća eura; Autoline doo 700 tisuća eura; Produktivno zajedništvo doo 700 tisuća eura; Tim 91 doo 600 tisuća eura; Ninoslav Pavić 400 tisuća eura; Podravka dd 300 tisuća eura; Tonika Građenje doo 200 tisuća eura; Demuth Koncept doo 200 tisuća eura; Darko Pozarić 200 tisuća eura; Tim 91 dd 100 tisuća eura; Kepol Terminal doo 100 tisuća eura; Brodosplit Brodogradilište doo 111,2 milijuna eura; 3. Maj Brodogradilište dd 26,4 milijuna eura; Feroimpex doo 15,1 milijuna eura; Tehnika dd 13,7 milijuna eura; Tehnika SPV doo 11,1 milijuna eura; Biljemerkant doo 10,7 milijuna eura; Lana – Karlovačka tiskara dd 10,1 milijuna eura; Slavonija Slad doo 5,2 milijuna eura; M San Grupa dd 3 milijuna eura; Grad Pag Gradsko poglavarstvo 2,1 milijuna eura; Plodovi Fructus doo 1,6 milijuna eura; Gradite najpovoljnije doo 1,7 milijuna eura; Ministarstvo regionalnog razvoja 1,6 milijuna eura; Marina Dalmacija doo 1,3 milijuna eura; Profesoflex Gradnja 1,3 milijuna eura; Županijska uprava za ceste Varaždin 1,2 milijuna eura.
Na popisu sumnjivih kredita našli su se i pojedini krediti dodjeljivani preko tvrtke kćeri Hypo banke; Hypo Leasinga Hrvatska: Civitas Nova dd 19,9 milijuna eura; Dohel doo za usluge 56,6 milijuna eura; Auto centar Čulak doo 10,8 milijuna eura; Urba Zapad doo 26,6 milijuna eura; Urba Jug doo 22,7 milijuna eura; Poyel doo 16 milijuna eura; NCP nautički centar Prgin 5,2 milijuna eura; FRS doo za ekonomske usluge 16,7 milijuna eura; Jadranska trgovina doo 4,1 milijuna eura; Hoto kuće doo 18,1 milijuna eura; Avenija projekt doo 10,2 milijuna eura; Kapital Konzalting doo 26 milijuna eura; Tenis doo 3,3 milijuna eura; BB nekretnine doo 23,3 milijuna eura; PM Lignum obrt za proizvodnju 11,3 milijuna eura; Moreuz doo za trgovinu i usluge 5,1 milijuna eura; Nautica hotels & resorts doo 8,3 milijuna eura; Centar Otok doo 6,9 milijuna eura; RO RO Projekt %2B Hrisaor 6,3 milijuna eura; Cadis Grupa doo za građenje 2 milijuna eura; Alpe Adriatic Graditeljstvo doo 7,4 milijuna eura; Zadom Zagreb doo za trgovinu 6 milijuna eura; Margiana doo 2,6 milijuna eura; Špansko projekt doo 5,4 milijuna eura; Magma distribucija doo 26,8 milijuna eura; Graditelj Invest doo 100 tisuća eura; Grafika Gulan obrt 3,2 milijuna eura; Biona doo 2,4 milijuna eura; Konstruktor inženjering dd 900 tisuća eura; Cetinka International doo 4,4 milijuna eura; Nova Color dd 7,6 milijuna eura; Bijant doo 1,6 milijuna eura; PAN papirna industrija 4,1 milijuna eura; Jadranska trgovina doo 300 tisuća eura; Zovko Zagreb doo 900 tisuća eura; Dunavska plovidba Vukovar doo 1,4 milijuna eura; Lanterna Proprietas doo 3,2 milijuna eura; Panonija dd u stečaju 2,2 milijuna eura; Alodis Art doo 3,6 milijuna eura; Pejak Nekretnine doo 1,8 milijuna eura; Zelena Jabuka doo 2,1 milijuna eura; Istra projekt doo 1,8 milijuna eura; Adriadrvo doo 800 tisuća eura; Zovko Zagorje doo 5,4 milijuna eura; Audio Vizualne Atrakcije doo c/o Jasna Suntic 100 tisuća eura; Saxum Zagreb doo 7,6 milijuna eura; ABN tvornica ulja doo u stečaju 2,1 milijuna eura; Novi Prag doo 1,3 milijuna eura; Basium projekt doo 1,7 milijuna eura; Eurobenz doo milijun eura; Farma Šenkovac dd 100 tisuća eura; Hana Podgorač doo 100 tisuća eura; Air Adriatic doo 4,5 milijuna eura; Dona Trgovina doo za proizvodnju 7,2 milijuna eura; Emanita doo u stečaju milijun eura; M&F graditeljstvo doo 2,8 milijuna eura; Olimpia doo 1,3 milijuna eura; Merec doo 700 tisuća eura; Hoto Grupa doo 32 milijuna eura; Konzum dd 25,5 milijuna eura; Dekaokto doo 20,1 milijuna eura; Bramgrad projekt doo 9,5 milijuna eura; Adria Wind Power doo 5,5 milijuna eura; Agrokor dd 3,8 milijuna eura; Magma dd 2,6 milijuna eura; KIO keramika doo 2,3 milijuna eura; Tibra doo 2,1 milijuna eura; Agro Promes doo 1,9 milijuna eura; Atlas dd 1,4 milijuna eura; Herbos doo 900 tisuća eura; Aluflexpack 900 tisuća eura; Eurodom doo 700 tisuća eura; Heres doo 500 tisuća eura; Saponia dd Osijek 400 tisuća eura; Tulipan grupa doo 200 tisuća eura; Tim 90 dd 100 tisuća eura; Plodine dd 46 milijuna eura; Dalekovod dd 26,6 milijuna eura; Opatovina projekt doo 18,9 milijuna eura; Triglav Osiguranje dd 7,8 milijuna eura; Istra Auto dd 6,6 milijuna eura; Eko Slavonija doo 4,8 milijuna eura; Zadom-Nova doo 2,9 milijuna eura; Jakpen Projekt doo 2,4 milijuna eura; Auto Otok doo 1,4 milijuna eura; Marina Dalmacija 600 tisuća eura; Plodovi Fructus doo 300 tisuća eura; Smuđ Invest doo 200 tisuća eura.
Preko Hypo banke u Srbiji dodijeljeni su sljedeći sumnjivi krediti koji su sada pod istragom CSI Hypo istražnog tima: Mosaic Catering doo 3,3 milijuna eura; Zekstra Grupa – Zekstra doo 6,7 milijuna eura; Akcionarsko društvo Ikarbus milijun eura; Vinoprodukt Coka doo 3,1 milijuna eura; Euroluxpetrol – ELP 8 doo 1,9 milijuna eura; Habit Pharm ad 3,4 milijuna eura; EL Tim 6 milijuna eura; Global Steel Holdings Ltd 2,2 milijuna eura; Constructing Team doo 2 milijuna eura; Euroluxpetrol ELP 5 milijuna eura; Magnoinvest doo 4,2 milijuna eura; Rodić M&B trgovina na veliko i malo 2,1 milijuna eura; Lofolen doo 1,5 milijuna eura; Euroluxpetrol ELP 7 doo 2,6 milijuna eura; MVM Motors doo 1,5 milijuna eura; Moser doo 3,4 milijuna eura; Fidelinka kompanija ad 6,8 milijuna eura; Dijamat ABC komerc doo 1,1 milijuna eura; Park Invest Jug doo 1,7 milijuna eura; Alfa Partners 1,4 milijuna eura; Duga sistem doo 1,2 milijuna eura; WMW doo 2,1 milijuna eura; Simpec doo 1,3 milijuna eura; MN Specijalna vozila ad 2,5 milijuna eura; Srbijagas javno poduzeće 22,8 milijuna eura; Sojaprotein 15 milijuna eura; TH MV Consalting doo 3,9 milijuna eura; Delta Matic doo Niš 3,8 milijuna eura; MK Group doo 3 milijuna eura; Petrobart 2,4 milijuna eura; Jolly Travel Beograd 1,1 milijuna eura; Delta Real Estate doo 900 tisuća eura; Adriatica Net doo 600 tisuća eura; Delta Sport 200 tisuća eura; Agroindustrijska komercijalna 17 milijuna eura; Naftna industrija Srbije ad 14,6 milijuna eura; Alpos Trading doo 6,8 milijuna eura; Fabrika ulja Banat 6,6 milijuna eura; Tržni centar NS doo Novi Sad 5,4 milijuna eura; Vojvodinaput – Bačkaput ad 4,9 milijuna eura; Farmakom 4,5 milijuna eura; Alpod fabrika doo Aleksinac 4,4 milijuna eura; Fabrika maziva FAM as Kruševac 3,7 milijuna eura; Preduzeće za puteve Niš ad Niš 3,2 milijuna eura; Sremput ad Ruma 2,8 milijuna eura; Preduzeće za puteve Vranje ad 2,5 milijuna eura; Miroslav Bogičević 1,9 milijuna eura; Zastava promet arena motors ad Kragujevac 1,6 milijuna eura; Uniprom metali doo 1,5 milijuna eura; Trebic sunce doo 1,1 milijuna eura; Veterinarski zavod Zemun milijun eura; Verano Motors doo 9,7 milijuna eura; Marsol doo 8,5 milijuna eura; Invej doo 6,4 milijuna eura; Gift Shop 37,2 Randes Café doo 3,2 milijuna eura; MBO inženjering doo 2,1 milijuna eura; GIOIO doo 1,5 milijuna eura; MVM Motors doo Novi Sad 1,4 milijuna eura; Zastava promet – Arena motors ad Kragujevac milijun eura; Jamnica doo 100 tisuća eura; Privredna banka Beograd ad Beograd 10,2 milijuna eura; Aleksandar Gradnja doo Novi Sad 9,4 milijuna eura; Jugodrvo Holding ad 8,7 milijuna eura; Vitro Group doo Beograd 4,4 milijuna eura; Faring doo 3,9 milijuna eura; Idea doo 2,9 milijuna eura; Unigroup doo Beograd 2,1 milijuna eura; Frikom ad 1,8 milijuna eura; Saputnik ad Niš 1,5 milijuna eura; ACF Alfa doo Šimanovci 1,5 milijuna eura; Spectator avant doo 1,2 milijuna eura; Dijamant ad Zrenjanin 1,1 milijuna eura; Kikindski mlin ad 300 tisuća eura.
Pod istragom su i krediti koje je u Srbiji dodjeljivala tvrtka kćer Hypo grupe, Hypo Leasing Srbija, i to: Koncern Srboexport doo Beograd 7,5 milijuna eura; Neopet doo 900 tisuća eura; Srboexport Transport doo 5,4 milijuna eura; Airfield doo 2,4 milijuna eura; Fidelinka Pekara doo Subotica 1,7 milijuna eura; Euro Kop Company doo 8 milijuna eura; Cvrčak doo Beograd – Zemun 2,4 milijuna eura; Agroživ ad u stečaju 1,5 milijuna eura; Rodić M&B Transport doo 2 milijuna eura; Vinoprodukt Coka 100 tisuća eura; Strela Obrenovac asp 1,2 milijuna eura; Asta att Holding doo Novi Sad 1,1 milijuna eura; ZIMPA ad UB 1,4 milijuna eura; Rodić M&B Trgovina 800 tisuća eura; Irva doo 3,5 milijuna eura; Nacionalni taxi 800 tisuća eura; Lasta ad 6,3 milijuna eura; GIOIO doo 4,5 milijuna eura; Koncern Farmakom MB Šabac 4,5 milijuna eura; Air Pink doo Beograd 4,1 milijuna eura; Zajača ad Loznica 2,9 milijuna eura; Koncern farmakom doo Šabac 2,1 milijuna eura; Srem Expres ad 1,8 milijuna eura; Mag Medica 1,2 milijuna eura; Guca ad 1,2 milijuna eura; Pink International 600 tisuća eura; Europark doo 5,1 milijuna eura; Sto posto doo 4,1 milijuna eura; Vino Župa ad Aleksandrovac 3,8 milijuna eura; Farmakom Mlekara Šabac 1,9 milijuna eura; Galeb Group doo 1,7 milijuna eura; Europolis doo 1,2 milijuna eura; Grossoptik 700 tisuća eura; Vitro group 600 tisuća eura; Preduzeće za puteve Niš 500 tisuća eura; Trend car att Holding 100 tisuća eura.
Na popisu sumnjivih kredita, koji su pod istragom a dodjeljivani su preko Hypo banke u Crnoj Gori, našli su se: Adriatic Investments doo 5,7 milijuna eura; Eyes Abroad Montenegro doo 5,1 milijuna eura; Vektra Montenegro doo 8,2 milijuna eura; Ivan Kurtović doo 5 milijuna eura; Timinvest export – import doo 3 milijuna eura; Vel inženjering doo 3 milijuna eura; Vamax invest Montenegro doo 4,1 milijuna eura; Montcarton doo Podgorica 2,5 milijuna eura; Vila Park Podgorica 3,6 milijuna eura; Orbis doo 4,7 milijuna eura; SOA invest doo 3,4 milijuna eura; Elektronik M doo Budva 2,2 milijuna eura; MV-2 doo Kotor 5,6 milijuna eura; Good Location Properties doo 5,2 milijuna eura; MR inženjering Podgorica 3,7 milijuna eura; Global Invest doo 2,7 milijuna eura; Celebic doo 3 milijuna eura; GEM Developments 3,9 milijuna eura; Bono modo invest milijun eura; Estate of the art doo 2,1 milijuna eura; Konstanta doo 2,5 milijuna eura; Grand Beach Resort 1,6 milijuna eura; Mont Royal doo 1,2 milijuna eura; Trezor Opštine Bijelo polje milijun eura; KIA Montenegro doo 2,3 milijuna eura; AD Astra doo 5,2 milijuna eura; GP cetinje doo 2,6 milijuna eura; W Morgan doo 2 milijuna eura; Kipetrol doo 7,9 milijuna eura; Imobilia 7,7 milijuna eura; WTE desalinizacija morske vode doo 5,6 milijuna eura; Global Montenegro 5,5 milijuna eura; Pioneer Investment 5,1 milijuna eura; Bemax doo 5 milijuna eura; Mtel 5 milijuna eura; Secondo Porto 4,9 milijuna eura; nepoznatom primatelju isplaćeno 4,8 milijuna eura; Lipa doo 4,5 milijuna eura; LR Development doo 4,2 milijuna eura; MBD Invest 3,5 milijuna eura; Mi-Rai Group poslovni sistem doo 2,8 milijuna eura; Uniprom doo 2,6 milijuna eura; Sterling management doo 2,4 milijuna eura; Garmin doo Danilovgrad 1,8 milijuna eura; Jastreb Kodre 1,5 milijuna eura; Gemax doo Podgorica 1,3 milijuna eura; Olimpia doo Budva 1,1 milijuna eura; TOB CO doo milijun eura; Barikton doo milijun eura; Dom Berane 800 tisuća eura; Pantomarket doo 400 tisuća eura.
Istražni tim CSI Hypo istražiti će i sumnjive kredite dodijeljene preko Hypo Leasinga u Crnoj Gori: PLF Consulting doo 8,3 milijuna eura; RI-Build doo 2,3 milijuna eura; Lugovi doo 2,2 milijuna eura; Trans Adria doo 1,7 milijuna eura; Inpek ad 5,1 milijuna eura; Rudnik uglja ad 7,5 milijuna eura; Genex doo 8 milijuna eura; Hertog Chickens doo 3,5 milijuna eura; Olimpia doo 2,3 milijuna eura; Lipa doo 2 milijuna eura; Delić Zefa 1,4 milijuna eura; Željeznički prevoz Crne Gore ad 1,2 milijuna eura; Celebic doo 1,1 milijuna eura; Cijevna Komerc doo 16,3 milijuna eura; Carine doo Podgorica 8,4 milijuna eura; Secondo Porto doo 6,6 milijuna eura; Uniprom doo 5,5 milijuna eura; Delta Maxi doo 5,1 milijuna eura; Jastreb doo 5 milijuna eura; Budva Investment doo 3,6 milijuna eura; Mont Build doo 2 milijuna eura; Montenegro Premier doo 1,9 milijuna eura; Ned Estate doo 1,9 milijuna eura; Bemax doo 700 tisuća eura.
U Bosni i Hercegovini pod istragom su se našli sumnjivi krediti dodjeljivani preko Hypo banke Mostar i Hypo Alpe Adria Bank ad Banja Luka: Unis fabrika cijevi ad 15,2 milijuna eura; Farmland ad Nova Topola 6,3 milijuna eura; OKI doo 2,7 milijuna eura; Inga ad 3,5 milijuna eura; Neimarstvo ad 1,4 milijuna eura; Brdo Promet doo Banja Luka 3,1 milijuna eura; Swisslion Industrija alata ad 3 milijuna eura; Aleksandrija doo 1,9 milijuna eura; Intelios doo 2,6 milijuna eura; Živadin Vukojičić 3,6 milijuna eura; Banjalučka pivara ad 13,6 milijuna eura; Borja ADI 1,9 milijuna eura; Jović doo 2,8 milijuna eura; Nov Produkt doo 2,8 milijuna eura; Prodex Agro doo 1,8 milijuna eura; Dukat doo 3,3 milijuna eura; Jovanić građevinski inžinjering 1,3 milijuna eura; Trgoprodaja ad 2,4 milijuna eura; Birac fabrika glinice ad 3,2 milijuna eura; B&B Vučko doo Pale 5 milijuna eura; Peti Neplan doo 2,3 milijuna eura; Lijanovići doo Široki Brijeg 4,8 milijuna eura; Novotex ad 1,3 milijuna eura; Janjos doo 4,8 milijuna eura; Italproject doo Brčko 2,7 milijuna eura; Impregnacija Holtz doo Vitez 300 tisuća eura; Brčko Market doo 800 tisuća eura; Tropic doo 17,5 milijuna eura; BAU Commerce doo 10,5 milijuna eura; Parma Trend doo 9 milijuna eura; Vitaminka ad 8,6 milijuna eura; Agroimpex doo 8,3 milijuna eura; Tomašević doo Sarajevo Lukavica 7,3 milijuna eura; Natura Vita doo 7,2 milijuna eura; Venera doo 5,2 milijuna eura; Vukelić DI doo 4,2 milijuna eura; Milka Agro doo 3,9 milijuna eura; Malbašić Company doo 2,4 milijuna eura; Vitinka ad 2,4 milijuna eura; MC Milan doo 1,9 milijuna eura; Kastanea Komerc doo 1,7 milijuna eura; Automobilski centar doo 1,6 milijuna eura; Sinecoop doo 1,5 milijuna eura; Holstein Repro centar doo 900 tisuća eura; Milka zemljoradnička zadruga 800 tisuća eura; Fond zdravstvenog osiguranja RS Banja Luka 7,7 milijuna eura; Grad Banja Luka Budžet grada 6,6 milijuna eura; Toplana ad Banja Luka 6,4 milijuna eura; Casamassima doo 1,7 milijuna eura; Lijanovići Group 20 milijuna eura; Ivo Kesten/Hotel Vitez/TR Kesten 6 milijuna eura; Brigo invest doo Banovići 3,2 milijuna eura; Unimar doo Posušje 3,2 milijuna eura; AA Kapital Brokers Brokerage Company dd Bihać 1,8 milijuna eura; Vranica dd Sarajevo 4,9 milijuna eura; Dita dd Tuzla/Lora doo Sarajevo 7,1 milijuna eura; Eurohaus doo Sarajevo 2,2 milijuna eura; Mlin Pšenica doo Brčko 1,5 milijuna eura; Sa Dundee Group doo Sarajevo 4,1 milijuna eura; Expo Trade doo Kiseljak 3,3 milijuna eura; Vert doo Sarajevo 1,3 milijuna eura; Barpeh doo Čitluk 8,2 milijuna eura; Semberka ad Janja 3,5 milijuna eura; Konjuh dd Živinice 2,9 milijuna eura; Primus doo Maglaj 1,3 milijuna eura; Avio Express doo Sarajevo milijun eura; Setro doo/Barit doo/Stanić Invest doo Kreševo 9,3 milijuna eura; TMTI Trade doo Grude 2 milijuna eura; Jas-Commerce doo Livno 1,6 milijuna eura; Dragan Čolić/Damir Čolić 1,7 milijuna eura; Tehnomerc doo Sarajevo 1,4 milijuna eura; PKB dd Sarajevo 1,5 milijuna eura; Metalmerc doo Kiseljak 1,3 milijuna eura; Fugen doo Sarajevo milijun eura; Mija doo Čitluk 1,9 milijuna eura; Konfekcija Borac dd 1,3 milijuna eura; Montis doo Sarajevo 2 milijuna eura; Data Project Electronics doo Sarajevo 7 milijuna eura; OKI doo Sarajevo 16,7 milijuna eura; Braća Mulić Company doo Sarajevo 7,8 milijuna eura;Alpikom doo Tuzla 2,5 milijuna eura; Sarabon dd Sarajevo 2,3 milijuna eura; Stanić Trade/Anto Stanić/SAS grupa; Farmland ad Nova Topola milijun eura; Ferotom doo Kiseljak 7,3 milijuna eura; FIS doo Vitez 12 milijuna eura; Energoinvest Termoaparati dd Sarajevo 3,2 milijuna eura; JP B&H Airlines doo Sarajevo 3,8 milijuna eura; Energoinvest dd Sarajevo 6,1 milijuna eura; Omega doo Živinice 6,7 milijuna eura; Accom Herc doo Mostar 1,5 milijuna eura; Bobita Co doo Čitluk/Bob Pro doo 7,4 milijuna eura; Visoka doo Grude 2 milijuna eura; Džananović doo Zenica 14,6 milijuna eura; Union Foods 8,6 milijuna eura; BH Servis doo 7,5 milijuna eura; Aluminij doo Mostar 7,1 milijuna eura; EU Pal doo Kiseljak 6 milijuna eura; NTV Hayat doo Sarajevo 4,8 milijuna eura; Malagić doo Živinice 4,4 milijuna eura; Hepok Vinarija Ljubuški doo 3,8 milijuna eura; Polic Grupa 3,8 milijuna eura; Dallas BH doo Sarajevo 3,6 milijuna eura; Adnan Alijagić 2,2 milijuna eura; Banjalučka pivara ad 2 milijuna eura; Matković doo Livno 1,9 milijuna eura; MI Dušići doo Posušje 1,3 milijuna eura; palace Group doo 15,6 milijuna eura; ZU SP Centar za srce 11,2 milijuna eura; M Rozić doo Mostar 7,7 milijuna eura.
Osim navedenih kredita, u Bosni i Hercegovini su pod istragom i sumnjivi krediti dodijeljeni preko Hypo Leasing BiH, i to firmama: Autokuća Lijanovići/Mi farmer/ Auto Lijanovići 8,7 milijuna eura; Eko Ing doo/Servis Eko/Lopaclija Family 3,4 milijuna eura; Impregnacija Holtz doo 1,5 milijuna eura; Deltra doo Ljubuški 1,5 milijuna eura; Green Water doo 1,7 milijuna eura; Styromal/Spionum 2 milijuna eura; Neimarstvo ad 1,5 milijuna eura; Moto Nautica doo 600 tisuća eura; Sprind/Vegafruit/Sarajevska Pivara 15,1 milijuna eura; JP B&H Airlines doo 10,7 milijuna eura; Vitales Nova Bila/Vitales Bihać 10,5 milijuna eura; NBI Ćurić doo 9,3 milijuna eura; Tibra Pacific doo 7,8 milijuna eura; MIMS/Unioninvest Plastika 7,2 milijuna eura; Konstruktor Neretva 4,9 milijuna eura; Zenicatrans/Zovko Oil/MZ Kamion/ Krivaja Žepče 3,9 milijuna eura; Unis Energetika doo 3,2 milijuna eura; Vila Promet doo 700 tisuća eura; Yuhor Kompani 100 tisuća eura; Konzum doo Sarajevo/Sarajevski Kiseljak/Zvijezda doo 1,1 milijuna eura.
Od sumnjivih kredita koje je dodjeljivala Hypo banka u Sloveniji pod istragom su se našli sljedeći krediti: Vegrad doo 41,8 milijuna eura; Alpos dd 4,9 milijuna eura; Modri I doo 1,8 milijuna eura; Bicama Ltd 2,4 milijuna eura; Epic doo Postojna 2,6 milijuna eura; MIP dd u stečaju 3,5 milijuna eura; Lukulske naložbe doo 1,9 milijuna eura; Remex International doo 3,3 milijuna eura; Istrabenz 44,2 milijuna eura; Betonal doo Trebnje 6,1 milijuna eura; Lucija doo 1,5 milijuna eura; Gradis Celje dd 1,6 milijuna eura; Termika doo Ljubljana 1,8 milijuna eura; Istrabenz holdinška družva dd 14 milijuna eura; Livar dd 4,3 milijuna eura; Urbano KC doo 4,1 milijuna eura; Sana investicije doo 18,5 milijuna eura; Ivartnik SGD doo 2,3 milijuna eura; BGS doo 2,7 milijuna eura; Acroni doo 41,4 milijuna eura; Poteza naložbe 40,9 milijuna eura; Engrotuš dd 40,6 milijuna eura; Petrol dd Ljubljana 40,1 milijuna eura; Prefabdva doo 36,6 milijuna eura; Pivovarna Laško/Union 36,3 milijuna eura; Merfin doo 31,8 milijuna eura; KD Group dd 29,5 milijuna eura; Zvon Ena holding dd 22,2 milijuna eura; Kranjska investicijska družba doo 20,2 milijuna eura; Center za starejše Lucija 13,1 milijuna eura; Maksima Invest dd 10,2 milijuna eura; PVN doo Ljubljana 10,1 milijuna eura; ETIS doo 6,9 milijuna eura; Segrap doo Ljutomer 6,1 milijuna eura; Litostroj Jeklo doo 4,9 milijuna eura; Hiša 8 doo 4,4 milijuna eura; Casino Ljubljana dd 2,9 milijuna eura; Ljutomerčan dd 2,2 milijuna eura;Rutar Marketing doo 1,5 milijuna eura; Petrovič Gorazd 1,4 milijuna eura; Cimos Titan doo 1,1 milijuna eura; Tridana doo 40,3 milijuna eura; Poslovni sistem Mercator dd 27,2 milijuna eura; A1 dd 22,4 milijuna eura; Loma Center doo 17,9 milijuna eura; Gen-I doo 15 milijuna eura; DSU doo 14,1 milijuna eura; Zvon dva holding dd 10,1 milijuna eura; Gradbinec GIP doo 6,1 milijuna eura; Proholding doo 2,2 milijuna eura; Baumax doo Ljubljana 2 milijuna eura.
U Sloveniji su pod istragom i sumnjivi krediti dodjeljivani preko Hypo Leasinga Slovenija, i to: Turizem naložbe doo 33,3 milijuna eura; Elgrad doo 6,2 milijuna eura; Mostovina dd 2,6 milijuna eura; Vegrad dd 41,4 milijuna eura; Betonal doo Trebnje 8,7 milijuna eura; ATC Kanin Bovec doo 3,5 milijuna eura; Energetika Stari Trg doo 2,2 milijuna eura; Modri Nepremčnine doo 2,2 milijuna eura; MD Investicije doo 23 milijuna eura; Casino Ljubljana dd 6,2 milijuna eura; TLS doo 5,3 milijuna eura; Lokomotiva doo 3,7 milijuna eura; B Projekt doo 1,8 milijuna eura; Lama dd Dekani 17,1 milijuna eura; Alpe Transport doo 1,9 milijuna eura; MNS NO 1 doo 4,5 milijuna eura; TKBM doo 1,9 milijuna eura; Alpos dd 3,6 milijuna eura; Niko Transport doo 5 milijuna eura; P static doo 1,7 milijuna eura; BGS doo 11,5 milijuna eura; ST Stupar doo 2,7 milijuna eura; Proj Matevž doo Medvode 400 tisuća eura; Tržnica Maribor dd 7,3 milijuna eura; Možina Milan SP 1,1 milijuna eura; Vignjević Milan SP 100 tisuća eura; Bunderšek Stanislav SP 3,9 milijuna eura; Eurotek Trebnje doo 16,1 milijuna eura; Prvinšek Andrej SP 1,8 milijuna eura; STC Stari Vrh doo 4 milijuna eura; Ojsteršek Miran SP 1,3 milijuna eura; Petty doo 3,1 milijuna eura; MID Trans doo 2,1 milijuna eura; Tobo Trans doo 1,9 milijuna eura; TIB dd Ilirska Bistrica 2,7 milijuna eura; Šega Slavko SP 1,6 milijuna eura; Lumen Ars doo 1,9 milijuna eura; MKT Print dd (Sana investicije doo) 13,6 milijuna eura; Dekotan doo 1,9 milijuna eura; Veletekstil dd 2,9 milijuna eura; Koloniale dd u likvidaciji 2,2 milijuna eura; PAAM Log doo 10,3 milijuna eura; Livar dd 3,1 milijuna eura; Ljutomerčan dd 1,8 milijuna eura; Zetit doo Ljubljana 2,8 milijuna eura; Kotori doo Novo Mesto 2,4 milijuna eura; Petrič Branko SP 3,3 milijuna eura; FC Panter doo 2,3 milijuna eura; Turističko podjetje Portorož dd 15,4 milijuna eura; Invest Gradnja doo 1,4 milijuna eura; Pivovarna Tara doo u stečaju 200 tisuća eura; Merkur dd 82,6 milijuna eura; CIMOS dd 40,2 milijuna eura; Kranjska investicijska družba doo 14,9 milijuna eura; Počitek Užitek doo 14,2 milijuna eura; Dosor doo 10,3 milijuna eura; Rutar Pohištvo doo 9,3 milijuna eura; CPM dd 4,9 milijuna eura; Clark doo 4 milijuna eura; Alumar doo 3,4 milijuna eura; Semco doo 3,4 milijuna eura; Sector Estate doo 2,9 milijuna eura; Občina Pivka 2,8 milijuna eura; Davidov Hram doo Ljubno 2,2 milijuna eura; Hotel Mantova doo 2 milijuna eura; Sportina Bled doo 1,6 milijuna eura; Španik doo 1,6 milijuna eura; Popović Boro SP Paco Pub Okrep 1,5 milijuna eura; Aforma doo 1,1 milijuna eura; Sirius Maribor doo 700 tisuća eura; Kompas dd 100 tisuća eura; Hofer Trgovina doo 115,8 milijuna eura; Mercator dd 56,8 milijuna eura; Spar Slovenija doo 36,3 milijuna eura; Tramper doo Ilirska Bistrica 2,3 milijuna eura; Bau

nedjelja, 17. ožujka 2013.

Biti covjek danas, problematicno je...


"The Trouble with Being Human These Days"... citav dan razmisljam kako bih prevela ovu recenicu, a da ne narusim njenu misao... probala sam sa "kako je tesko biti covjek danasnjih dana", ali to nije to.. To nije ono sto je Zygmut Bauman mislio, pre depresivan prijevod, gubi se znacenje. Probala sam jos sto varijanti ali nijedna nije bila ona s kojom bih bila zadovoljna, ona koja daje dovoljno optimizma i dovoljno istine u savrsenoj jedostavnosti izrecene cinjenice... ili sto raznih cinjenica? Kako ostati covjek? Biti dovoljno human, ali i racionalan u danasnjem drustvu?

Teskoce u "biti danas humano bice"       ...biti ono sto je oduvijek bilo osnovno ljudskom rodu kroz vjekove, ono sto nas je odrzalo kroz sve nase medusobne borbe i razaranja, otimanja i pljacke... ...naci ljudsku crtu u sebi i zivjeti ju.... Kako "biti" taj arhetip covjeka danas? Arhetip onog sto je covjeka oduvijek jedino cinilo covjekom..... humanim bicem.



"lagani odnosi" su nesto sto je karakteristicno za moderno drustvo, potrosacko drustvo. Odnosi sa sobom i medu ljudima tako su se pretvorili u surogat "potrosackog drustva", odnos ponude i potraznje, zelje i moci ispunjenja, udobnosti i olakog shvacanja "datosti" svega sto nam se ucini dostupnim... a lako je dostupno tako mnogo toga....... Odnos covjeka prema covjeku izgubio je na dubini, na potrebi za drustvom ljudskih bica, za djelovanjem, za humanoscu, za promisljanjem jer smo kao ljudi sve vise prihvatili da je odnos naprosto "dostupna i potrosna roba". Tu smo, cini mi se, izgubili dio onog arhetipa.. humanog bica.. Graditelja odnosa, pazljivog cuvara svoje okoline, pazljivog cuvara ljudskosti u sebi i oko sebe. Tako je privlacno kupovati na rasprodaji i odbacivati potroseno, uzimati bez kriterija jer je naprosto jeftino, bez stvarnih potreba gutati sve sto je nadohvat. Tako je postalo uobicajeno trositi vise nego smo sposobni zaraditi, pojmiti, primiti, promisliti... zamjeniti staro za novo, hiperinflacija "prijateljstava", "intelektualizma", "druzenja" da bi od svega stvorili skart i kic.. da bi od sebe stvorili "bofl" konfekciju, od drustva super robnu kucu sa stalnim rasprodajama i stalnim super "sale" prilikama.. koje nam kao ljudima u stvari uopce ne trebaju.. jer nas cine iracionalnim, nehumanim bicima. Ljudski odnos nije "potrosna roba".. i kad humani odnos zamjenimo sa tim nasim novim "potrosackim", a "zapadnim" obicajem.. dolazimo do danasnjeg drustva koje izgleda kao holivudska reklama, kao scena nekog imaginarnog svijeta, kulisa koja ce se uskoro raspasti.. ako se ugase svjetla reflektora, ugasi facebook, twiter, TV, ako se film koji zivimo prestane snimati jer je producentu nestalo novaca.... a u Mac-u hamburgera..
.
Kako je problematicno ostati i biti humano bice u danasnjem svijetu... kaze  Z. Bauman.. i opet u naokoj jednostavnosti svojih razmisljanja postavlja velika pitanja pred sebe i pred nas, pred svakog misleceg covjeka, graditelja svoje sudbine i svoje okoline.

being humanBiti covjek danas, problematicno je... (originalni naziv: The Trouble with Being Human These Days") svakako ce biti dobar dokumentarac koji vrijedi pogledati. No "biti covjek danas" nije samo film vec nasa ljudska nuznost, nuznost 21. stoljeca kad se kao covjecanstvo, kao ljudi moramo snaci i sve sto nam je civilizacija donjela opet nuzno postaviti u "humane okvire" da bi mogli opstati kao ljudi.

U prvom redu politiku, onu koja nas u drustvenom smislu odreduje, trebamo odvojiti od "potrosackog drustva" koje kupuje "politicke proizvode" po zakonu ponude i potraznje, a od politicara radi trgovce jeftinim skartom umjesto ljudi cija je zadaca biti covjek, drustveno i humano bice. No za takvu promjenu koja nas jos ocekuje, prvo moramo naci u sebi zaboravljeni arhetip covjeka, radnog i misaonog bica, stvaratelja, graditelja i cuvara, sebe, drustva i odnosa medu ljudima kao prioritetnog ljudskog posla.

"I believe that humans are capable to overcome crisis. I believe that his one will also be overcome. However, it is a long way and many people will have to pay a high price for that", - said Z. Bauman.



.

Luna






http://www.donskis.lt/p/en/4/1_/1273
http://vimeo.com/24091395
http://www.h-net.org/announce/show.cgi?ID=192255

nedjelja, 21. listopada 2012.

Nije ideologija ni ujedinjenje, vec proizvodnja

Mi, kao drzava i kao gradani mozemo sami, a mozemo i unutar EUa prezivjeti godine koje slijede, ali ako nastavimo sa dosadasnjom politikom i nacinom zivota dozivjeti cemo kolaps neovisno o tome.
Mi kao drzava i kao gradani mozemo odabrati lijevo ili desno, no ako ne promijenimo nacin razmisljanja i ako ne promijenimo nacin funkcioniranja drzave necemo izbjeci kolaps.

Zacudujuce je koliko smo se otudili od najobicnijeg zivota, svatko u svojim snovima o potrebama, javnim i osobnim, zeljama i prohtjevima koje uglavnom veze nemaju sa mogucnostima. Zacudujuce je koliko su nas te zelje i samodopadnost odvele daleko u politickom promisljanju da danas mozemo na prste prebrojiti one koji se politikom bave, a jos uvijek znaju gdje su, tko su i sto su realne mogucnosti. 

Traziti rjesenje u ideologiji, socijalizmu ili kapitalizmu, EU integracijama ili bez njih, nacionalnom identitetu i svim ostalim dnevno politickim zanimacijama i preokupacijama nece donjeti nikakav pomak od dosadasnjeg puta u propast jer tu nije rjesenje niceg. Nista od odabranog nije ni bolje, ni losije od ostalog niti nudi ikakvu drugaciju buducnost od ove koju imamo.

Najjednostavnije stalno preskacemo. Valjda zato sto je najteze. Mi moramo poceti proizvoditi i od toga zivjeti. To je osnovno sto nas treba preokupirati, a time se nitko ne bavi. Kad to odlucimo onda mozemo sloziti uvjete u kojima ce to biti moguce.

Uvjeti nisu komplicirani, no opet su teski. Mi naprosto moramo citavu potrebnu administraciju drzave dovesti do minimuma potrebnog. Ne moze poduzece sa 10 zaposlenih funkcionirati kao koncern, imati sve sluzbe, odjele i gomilu formulara redovno ispunjavanih. Odnosno moze, ali tada na deset proizvodno zaposlenih mora postojati jednako toliko administracije. Upravo to smo napravili, prvo kopirajuci sustav iz Jugoslavije sa gomilom administrativnih propisa, a zatim iz EU pravilnika i normativa. Na sve to smo nadodali citavu gomilu onih koji su uhljebljeni kroz takve sustave, vjecno tamo, izgleda nepromjenjivi.

Ako ikad neka politicka opcija "Zdrave pameti" dode u poziciju vladati, prvo, odmah, u trenutku dolaska na vlast treba proglasiti nevazecim 50% propisa i zakona koji su bez svrhe i opterecujuci, zatim raskinuti sve ugovore i otpustiti skoro sve zaposlene u drzavnoj i javnoj sferi.. Nakon toga bi bilo nuzno postici opci gradanski dogovor sto je Javno vlasnistvo i sto je Javni interes. To ne bi trebalo biti tesko kod odredivanja vecine prioriteta. Voda, Zrak, resursi, zdravstvo, skolstvo, komunikacije, infrastruktura. I to je to. Dalje nema. Sve ostalo ostaviti trzistu bez protekcija. Neopterecena drzava, prosta i jeftina mala drzava, niski porezi morali bi biti sasvim dobar stimulans za rad. Jednostavni i postojani zakoni, jasni i bez protekcionizma raznih kasta ovoga i onoga takoder su stimulans za proizvodnju.  Naplaceno porezom koristiti za odrzanje javnog zdrastva i skolstva, ostale resurse naplacivati razumno i sa postovanjem voditi.

Na odgovornosti vodecih i zaposlenih u drzavnom i javnom inzistirati uz ostre represivne mjere za pronevjeru i kriminal. Neukost ili nesposobnost onih koji preuzimaju takve poslove rjesavati brzo, smjenom, a za zaposlenje traziti osobni financijski polog kao garanciju izrecene osobne sposobnosti. Javne usluge, zdravstvo, skolstvo, kulturu odrediti u skladu sa mogucnostima drustva.

Kad se odlucimo da je rad i postojeca imovina osnov naseg drustva dobiti cemo prvu sansu da od nase drzave napravimo ugodno okruzenje za zivot.

Rjesenje nije ni u socijalizmu ni u kapitalizmu, ni u EU ni van nje. Vec iskljucivo u nama koji moramo poceti proizvoditi stvarne vrijednosti i na temelju njih zivjeti. Resurse imamo, bar za sada, u dovoljnoj kolicini. Do kada cemo i mi i resursi biti u stanju iz kojeg se moze jos uvijek isplivati ne znam, ali sam sigurna da kao drustvo i kao drzava nemamo jos puno vremena.

.


petak, 5. listopada 2012.

Modern Slave

Tolike konvencije me izluduju. Mnogi misle kako postoje uvrijezena pravila za sve, kako se poodavno zna sto je ispravno, a sto ne. Kako se zna sto je moguce, cemu treba teziti, kako treba zivjeti. Sto je realno, a sto samo tlapnja neralnih dusa...
Naravno da postoje dobre konvencije. Ostvaruju osjecaj ugodnog u drustvu i druzenju nepoznatih i manje poznatih. Pristojnost, pazljivost, kako pozdraviti, kako jesti. Neke sveopca pravila koja se ne ticu intelekta i emocija. Neki zakonik koji omogucava ugodnu komunikaciju medu neupoznatima. 


Oko mene, primjecujem, mnogi se trude svoje misli i zelje prilagoditi pravilima. Ne sjete se kako su ta pravila u nekom trenutku postavljena, prije toga ih nije bilo. Znaci nisu vrijedila, nitko nije znao da nesto je, ili nije moguce ili je u redu. Prije nego se pravilnik postavi imamo izbor, a kad netko (a zasto bi taj bio u pravu?) oformi neku konvenciju ispadne kako vise nemamo mogucnost izbora. Ili mozemo biti nekonvencionalni, no istovremeno tim odabirom postajemo dijelom asocijalni ili pomalo ludi. Ljudi sami sebi stvaraju ine okove postujuci necija pravila, ne obaziruci se na sebe i okolnosti. Postujuci proglasene autoritete bez promisljanja o svrsi i smislu proglasa.

Imamo sposobnost stvaranja, imamo sposobnost razmisljanja i zakljucivanja. Mozda mozemo upraznjavati tako neke cudne ljudske karakteristike i pri tom uzivati. Nekoristenje vlastitih potencijala nas unistava. Baterije se stajanjem polako prazne i pokretacka energija postaje slabija, sve do potpune nemoci. Takav toksicni otpad ostaje u nama, trujuci nas permanentno. Mozda ono sto je sad pravilno nece biti ispravno nakon nekog vremena. No to nikad ne bi znali da su se svi oduvijek drzali samo pravilnika. Zasto unaprijed krenuti negativno prema i naizgled alternativnom, "nepravilnom"? Zasto uopce biti negativan? To unistava svaku sposobnost upijanja i stvaranja. To nas sprecava da budemo ispunjeni. Ponavljajuci ono sto znamo, ne dopustajuci sebi izlete vrtimo se u krug, potpuni, zatvoreni krug. Sami sebe uznicimo u svoju malenkost bivajuci time manji od onog sto mozemo biti. Ucestalost te pojave je zabrinjavajuca. Proizvodi sveopcu depresiju. Previse ljudi sputanih samim sobom cine kupolu jada, pritisak zraka i nemogucnost radovanja. 


Probudite se i pocnite sanjati. Sunce je jos uvijek tu negdje. I kisa pada stvarajuci duge. Razne, za svakog poneku. Na svim stranama, samo se osvrnite oko sebe i krenite. Nadite bar jednu "svoju" kupolu, kupolu u bojama vase duge. Zrak ce biti laksi, vase noge brze, a mozda naide poneki pas. Nastani se pored vas i ostane zauvijek. Ako ikada osjetite da kupola mijenja boje u rutinske, ako ne budete mogli osmjehom popricati sa cetveronoznim cuvarkucom krenite dalje, trazite novu, samo vasu dugu. Ima dovoljno boja za sve. No treba ih zeljeti. I truditi se jako. Ili cete na kraju zivota imati samo uznicke uspomene.

Realnost je subjektivna, proizvod je nase percepcije nas samih i svijeta oko nas. Mnoge nemoguce stvari postaju vrlo realne ako ih jako zelimo i trudimo se. To nije bijeg od sadasnjosti, to je bogatsvo zivota. Bez htijenja umiremo zivi. Na kraju nemamo sposobnost upijanja sunce ni kise, duge se vise ne stvaraju. Nestanemo rastopljeni jadnom otopinom. Snovi ostaju davno rasplinuti, zaboravljeni u nekoj mladosti.

Probudite se i pocnite sanjati. Svaka realnost je san i svaki san je realnost.





Luna







četvrtak, 4. listopada 2012.

Trajna faza bez propisanih pravila

Meni je umjetnost ono što ima duha i originalnosti, no ne postoji krajnja definicija jer je to neuhvatljivo kao i zrak. Znači, na kraju pitanje je koliko je netko u stanju imati duha i prenijeti ga i koliko primaoc ima duha da to shvati i prihvati na pravilan način. Mislim da je umjetnost donekle sposobnost umjetnika da svoj neki unutarnji doživljaj nečega uspije prenijeti na nekog drugog. Sto znaci donekle sposobnost umjetnika da svoj neki unutrasnji osjecaj prenosi na nekog drugog? Mora postojati stvaraoc duha i primaoc duha. Bez duha nema niti umjetnosti. 
A što je, po tebi, umjetničko djelo? pitanje je koje sam dobila u raspravi na jednom forumu, nakon pobune nad izrecenim, pa odgovorih: Za mene je ono koje izazove u meni umjetnicki dojam/reakciju/mastu/osjecaj. Opce priznata umjetnost obicno to radi kod veceg broja ljudi, ali nije nuzno tako. Puno je onih koji se profesionalno bave objasnjavanjem umjetnosti. Ima puno o tome napisanog. Mnogi pricaju o ....prihvatiti na pravilan način.... nekako se jasnoca smisla podrazumijeva. Po toj logici jedini uslov za "biti umjetnik" je "stanje imanja duha" da ga se moze prenjeti i postojanje primaoceva duha da to shvati i prihvati na pravilan način. Dakle dva uslova, duh i prenos pravilnog. Ne slazem se, ni najmanje se ne slazem, cini mi se nebitno.

Duh stvaraoca i Duh primaoca.............. Kod percepcije svijeta ili neke umjetnosti, da li su oni jednaki? U stvari ne shvacam sto znaci pravilan nacin, kad razgovaramo o umjetnosti..
Sto je pravilan nacin? ...... Postoji puno teorija umjetnosti, sva sila kriticara, knjiga, monografija i sudova... U skoli ucimo Povijest umjetnosti, idemo na izlozbe.. svasta nesto od obaveznog do slobodnih aktivnosti... 
No sto je Pravilan nacin? Gdje ga naci? Cemu on sluzi? I zasto ga uopce traziti?

Moja ideja o umjetnosti je sasvim drugacija. Umjetnost ima dvije faze percepcije svijeta i umjetnosti. Jednu dok umjetnik (stvaraoc) stvara, i ta je samo njegova. Kad ju zavrsi ona je za njega gotova, jer se izrazio. Dakle, gotovoscu prestaje biti njegova. Druga faza je "Umjetnost kao percepcija uzivaoca umjetnosti". To je trajna faza. I nema pravila. Svaki uzivaoc umjetnosti vidi i dozivljava nesto svoje.

Neko detalje, neko global. Neko nove slike. I sve to nema veze sa umjetnikom. Jer ono sto on vidi, dozivi, osjeca spada u prvu fazu, uzivanje u drugu. A one su potpuno odvojene i neovisne.
Apsolutno je nebitno da li uzivaoc "zna" sto je umjetnik mislio dok je stvarao. Sto je umjetnik htio reci i kako se izrazio tehnicki. Zato sto samim zavrsetkom nekog djela umjetnost prestaje biti umjetnikova i trajno odlazi uzivaocu. Uzivaoc je u stvari umjetnost. Jer on je jedini koji trajno daje umjetnicko znacenje necem, on je taj koji vidi, ovo ili ono.Uzivaoc je svijet.

Percepcija, odnosno sposobnost percepcije umjetnosti je ono sto umjetnost cini divnom, ispunjujucom.

Nas nacin, individualno gledanje, slusanje, mirisanje, razum, masta, pronalazi cudesne stvari... trajno. Mi ju upijamo. A umjetnik se samo kroz nju prazni. Sto se duze zadrzimo na necem, vise mozemo percipirati. No uvjet je slobodan um i sposobnost "gledanja".. ne naucena, nego ona koja ide iz nas.. Ako tako pristupamo necijem djelu uzivati cemo i pronalaziti cudesa .. svako svoja. 

Nisam pobornik strogog kategoriziranja i vrednovanja umjetnosti, kao ni strogog razdvajanja na umjetnicka podrucja (knjiga, film, slikarstvo, tehnike, itd). Neki "umjetnicki" osjecaji ce biti najjaci u interakciji razlicitog, cak i neceg potpuno prirodnog, ne-umjetnickog. Najbitniji je "osjecaj" koji "djelo" proizvodi u uzivaocu. On samom djelu daje "umjetnicku" vrijednost, pretvara ga u "umjetnicko"djelo.

Zbog toga mislim kako je kvalitetnije reci da je "umjetnicko djelo" proizvod percepcije uzivatelja, a ne rada autora.
Umjetnost ne cini umjetnoscu ono sto vidis, ono sto cujes, ono sto mozes opipati, ..... vec ono sto osjecas dok radis nesto, ili sve, ili jos vise od toga... Umjetnost si ti, tvoja percepcija bilo cega.






Luna

.



ponedjeljak, 1. listopada 2012.

Sto zelimo djeci?

Kad ste zadnji put citali price i bajke za djecu? Sjecate li se koje iz djetinjstva? Mozda Male Sirene?
One djevojcice ribice koja je nacas pomislila kako moze sve sto stvarno jako zeli. Kako je cijeli svijet njezin ako se dovoljno trudi. Kako se ljudi vole i paze. Jeste li svom djetetu ili nekom drugom mozda poklonili knjizicu sa tom bajkom?

Recite mi, sto ste mu htjeli time dati? Koju pouku prenjeti? Da li ste ikada stvarno razmisljali o sadrzaju price koju preporucate nekom djetetu, svjetski poznate price, svjetski poznatog pisca? Ili je ta "svjetskost" bila sasvim dovoljna da ne razmisljate?

Mala Sirena je za mene jedna prestrasno deprimirajuca prica, nesto sto spada u vrlo ozbiljnu i tendencioznu literaturu sa losom porukom djeci ili prikazom stvarnog zivota ako krenete zeljeti vise, ako imate snove ili neke svoje ideje. Meni prica kaze kako je potpuno krivo misliti da se treba truditi, zeljeti i pomuciti da bi ostvarili snove. Kako je krivo spasavati neznanca. Kako sredina u kojoj zivimo nije nasa ograda, kako smijemo nekaznjeno izaci. Da smijemo voljeti i one razlicite od nas. Da smijemo sanjati i truditi se ostvariti svoje snove. Da ne smeta sto smo razliciti ako se volimo i postujemo. Meni prica kaze da svi koji ikada pomisle izaci iz okvira u kojima su rodeni mogu ocekivati veliku bol pri svakom koraku u novom, odabranom i zeljenom svijetu. Meni prica kaze kako nov svijet neminovno nosi sa sobom nijemost i potpuno nerazumijevanje nove okoline. Da cemo biti izdani. Da cemo sagorjeti zato sto smo zeljeli, trudili se i voljeli. Da ce svatko tko pokusa postati tek pjena na valovima.

Ona koja udara u hridi, rasprskava se u stotinama kapljica nestajuci na nepoznatim stijenama tog drugog svijeta kojem nikad nismo ni smjeli pomisliti da pripadamo, a oni koji jesu nestali su na njegovim obalama u zaborav.

Da li ste sada jos uvijek sigurni kako zelite nekom djetetu pokloniti ovu pricu? Ako jeste, koja vas misao na to tjera?

Ne vidim razlog djeci prenositi krive poruke. Ne mislim da ih treba cuvati pod staklenim zvonom i u nepoznavanju stvarnog svijeta. No da li im treba dok su jos mali ubijati svaku nadu kako treba biti dobar, zeljeti, truditi se i pokusati? Da li im treba dok su mali razbiti bas sve iluzije o razumijevanju, toleranciji i prihvacanju razlicitog? Pa ja mislim da ne. Jer cemo im ubiti snove i sprijeciti ih u pokusaju odrastanja. U pokusaju da budu svoji ljudi, ali dobri ljudi, tolerantni, vrijedni..

Naprosto nije logicno ocekivati toleranciju, trud, ideje, mastu kod onih kojima je vec u djetinjstvu jasno receno:

OSTAVITE SVAKU NADU VI KOJI ULAZITE

Ne shvatite me krivo, ali djeci treba dati nadu da zivot nije los i da moze biti bolji ako se stvarno trude. Na zidove i prepreke ce zasigurno naici, no kako mislite da ce ih preskociti ako ste se pobrinuli od malih nogu objasniti im kako su ograde nepremostive?






ps
Ovaj dnevnik je pisan potaknut rjesenjem MZOSa o prikladnosti animiranog filma Petr Ginz za djecji uzrast. Ja ne mislim da je to film za djecu, kao sto ni ova bajka nije za djecu, vec za odrasle ili barem vecu djecu uz roditelje kao oslonac i sigurnost od strahota. Film o Petru Ginzu kaze kako mozete biti dobri, pametni, talentirani ali to nikako ne znaci da nece doci neki zlocesti ljudi koji ce vas ugusiti plinom samo zato sto ste razliciti. To odraslima kazuje svu stravu Holokausta, no djeci moze znaciti da nista sto dobrog rade, nikakav trud ni talent ne moze sprijeciti zloceste i razlicite (vjerom ili nacijom, bojom koze ili ociju) ljude da ih uniste, muce i ubiju. Cemu se onda truditi, mozda ce se poneko dijete upitati? Ili zasto bi tolerirao razlicite kad ni oni ne toleriraju drugacije (mene)? Ne vidim nikakvo promicanje tolerancije prikazivanjem ovakvih filmova djeci, vec samo obrnuto. U biti ne vidim da su to djecji filmovi i cini mi se potpuno krivo filmove za odrasle, ozbiljne i teske filmove za odrasle, sa dobrom porukom za odrasle samo zato jer su animirani proglasavati djecjim. Djecja percepcija nije odrasla percepcija i nije za ocekivati onu reakciju koja ce se javiti kod roditelja koji ce u djetetu mozda uspjeti vidjeti covjeka kojeg treba stititi. No sasvim je logicno ocekivati djecju traumu ili negativnu reakciju na trud i rad, pazljivost i plemenitost jer ti nista ne pomaze da te razliciti ne utuse. Uz dodatni antagonizam prema razlicitom.

Malo vise paznje i razmisljanja od nadleznih institucija ne bi skodilo, a mozda i pokoji savjet psihologa (moze i meni ako grijesim). I promotorima ne bi skodilo malo vise paznje prema najmladima. Ne informiraju se najmladi o Holokaustu tako da im se ubija nada u zivot i razlicito i sve ostale ljudske vrline jer ih i ovako i onako ceka grozan kraj ako su ili ako dodu "drugaciji".







Luna